Danas, u četvrtak, 14. ožujka, u Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja otvorena je “Dokumentarna izložba tradicionalnih međimurskih črnih pisanica”. Postav su pripremile muzejska pedagoginja Ines Virč i etnologinja Janja Kovač uz svesrdnu suradnju Biserke Vučenik, Marka Vučenika i Knjižnice “Nikola Zrinski”.
Uz brojnu publiku, uglavnom mladih i djece, otvorenju su nazočili etnologinja dr. sc. Mirela Hrovatin iz Ministarstva kulture i medija, ravnateljica čakovečke knjižnice Ljiljana Križan, županijska pročelnica Nives Kolarić Strah, ravnateljica MMČ-a Maša Hrustek Sobočan i knjižničarka Sandra Mikac. Izložba će biti otvorena do 14. travnja.
Umijeće izrade črnih pisanica i običaj sestrenja i bratimljenja u Donjoj Dubravi u Međimurju upisano je u Registar kulturnih dobara RH – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7738, a rješenje o upisu donijela je Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija dana 4. listopada 2023. godine.

Uz rješenje naveden je i popis nositelja kulturnog dobra:
1. Biserka Vučenik, Donja Dubrava
2. Marko Vučenik, Donja Dubrava
3. KUU „Seljačka sloga“ Donja Dubrava
Črnim pisanicama posvećen je i jedan dio Muzeja nematerijalne baštine “Riznica Međimurja” koji je 2021. godine otvoren u revitaliziranoj fortifikaciji Starog grada Zrinskih.
Izradu črnih pisanica u Međimurju od zaborava je spasila gospođa Biserka Vučenik, koju svi znamo kao tetu Bibu. Teta Biba godinama radi na prezentaciji tog umijeće kroz svoje kreacije, ali i kroz edukativne radionice na kojima uči vještinu izrade črnih pisanica i mlade i starije Međimurce. Puno puta smo s njom surađivali u našem muzeju i velika nam je čast što danas možemo biti prvi i čestitati joj što je upravo njezino ime upisano u registar nositelja umijeća nematerijalne baštine Republike Hrvatske, kao i njezinom sinu Marku Vučeniku koji je također s našim muzejom surađivao na nekoliko projekata.

Črne pisanice su uskrsna jaja crne pozadine i cvjetnih motiva izrađene batik tehnikom. Ova tehnika izrade pripada jednim od najstarijih poznatih tehnika. Od alata se koriste ručno izrađene pisaljke – kičice, vosak i prirodne boje. Kičica je improvizirani štapić s vrhom izrađenim od bakrene žice. Vrh se ugrije na svijeći, potom uroni u vosak te se crtaju motivi na tvrdo kuhanom ili ispuhanom jajetu.
Karakteristično je cvijeće koje se crtalo i pisao se tekst “Mali dar”, “Sretan Uskrs”, “Ovo jaje se za sreću daje” i sl. Cvjetovi su bojani raznim bojama, a nakon iscrtavanja i bojanja cijeli motiv se prekrije voskom i stavlja u crnu boju. Kad sve pocrni, toplim se zrakom skida vosak i ostaju šareni motivi. Ova tradicija potječe iz 1860. godine.

