Jučer je Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, povodom 1. travnja – Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma i Dana klubova liječenih alkoholičara, organizirao okrugli stol na temu „Alkohol u prometu“ kako bi se stručnu i širu javnost upozorilo na činjenicu da je svako konzumiranje alkohola tijekom sudjelovanja u prometu visokorizično i može uzrokovati teške posljedice za sve sudionike. Podršku im je u tome pružio Savez klubova liječenih alkoholičara Međimurja.
Ovom se aktivnošću Zavod uključio i u obilježavanje „Svjetskog dana činjenja dobrih djela“, koji u Hrvatskoj potiče i promovira udruga „Djeca za bolji svijet“ u okviru međunarodne kampanje udruge „Good Deeds Day“ – humanitarne organizacije koja djeluje u 110 zemalja svijeta i promiče činjenje dobrih djela. To je dan kada milijuni ljudi iz tisuća neprofitnih organizacija, kompanija, škola, vrtića, gradova i obitelji diljem svijeta čine dobra djela, pomažući tako drugim ljudima, životinjama, okolišu i zajednici, stvarajući bolji i zdraviji svijet.
Nakon riječi dobrodošlice ravnateljice Zavoda, prim. dr. med. Marine Payerl-Pal, uslijedila su predavanja koja su održali:
Alenka Hošnjak, mag. ing. traff., voditeljica poslova prometne policije u Službi za javni red i sigurnost Policijske uprave međimurske
Diana Uvodić-Đurić, dr. med., specijalist školske medicine, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti – adiktolog
Anja Kovačević, magistra socijalne politike, psihoterapeutkinja, Psihijatrijski odjel Županijske bolnice Čakovec
mr. Biserka Goričanec, dr. med., specijalist obiteljske medicine
Svaki je predavač predstavio problem alkoholizma iz perspektive svoga djelokruga rada.
Izdvajamo podatak da je alkoholizam najstarija i na ovim prostorima najraširenija bolest ovisnosti. Prema podacima Europske zdravstvene ankete iz 2019. godine, Hrvatska je među pet zemalja s najvećom svakodnevnom konzumacijom alkoholnih pića, s učestalošću iznad 10 %, uz bok Francuskoj, Bugarskoj, Španjolskoj i Portugalu. Čak sedam vrsta raka povezuje se s konzumacijom alkohola, kao i 60 drugih kroničnih nezaraznih bolesti. Alkohol je vodeći rizični čimbenik smrtnosti muškaraca u dobi od 15 do 59 godina, a 4,5 % ukupnog tereta bolesti i ozljeda može se pripisati njegovoj štetnoj uporabi. Također, uzrok je gubitka velikog broja godina života zbog prerane smrti te godina kvalitetnog života zbog onesposobljenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2022. godine, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom vodeći su uzrok hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja, osobito kod muškaraca. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 250.000 alkoholičara, a pretpostavlja se da su te brojke tek vrh ledene sante u odnosu na stvarnu rasprostranjenost bolesti.
Zbog svega navedenog, 1. travnja svake godine obilježava se Međunarodni dan borbe protiv alkoholizma i Klubova liječenih alkoholičara, s ciljem podsjećanja javnosti na činjenicu da alkoholizam i dalje predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice. Na taj je dan 1964. godine, u današnjoj KBC „Sestre milosrdnice“ u Zagrebu, prof. dr. sc. Vladimir Hudolin, dr. med., specijalist psihijatar, osnovao Odjel za proučavanje, suzbijanje i liječenje alkoholom izazvanih poremećaja sa stacionarom, dnevnom bolnicom, vikend bolnicom i dispanzerom za zaštitu i unapređenje duševnog zdravlja. Bio je to prvi specijalizirani odjel za liječenje alkoholizma u tadašnjoj državi. U sklopu odjela osnovan je i prvi Ogledni klub liječenih alkoholičara, nakon čega su se klubovi počeli osnivati i izvan bolnice. Pokazali su se kao dobar i važan oblik liječenja alkoholizma, a njihovo osnivanje proširilo se diljem tadašnje države te posebno u Italiji i Južnoj Americi. Unatoč brojnim društvenim promjenama, razvoju medicine i metoda liječenja, i danas je grupna podrška, uz stručnu pomoć educiranih alkohologa, prepoznata kao učinkovit i neizostavan model izvanbolničkog tretmana ovisnosti o alkoholu.
Klubovi liječenih alkoholičara funkcioniraju kao obiteljske zajednice samopomoći. Budući da alkoholizam nije samo bolest pojedinca, već pogađa cijelu obitelj, u rehabilitaciji alkoholičara iznimno je važno pružiti pomoć svim članovima obitelji. Na sastancima kluba, uz stručnu podršku, članovi obitelji ponovno uče komunicirati na zdrav način, čime se prekida šutnja i trpljenje koje je alkohol unio u obitelj. Osim pomoći stručnog djelatnika, neizostavna je i podrška starijih apstinenata koji svojim primjerom dokazuju da je moguće kvalitetno i sretno živjeti bez alkohola.
U Hrvatskoj djeluje oko 180 klubova liječenih alkoholičara, a u Međimurskoj županiji njih četiri. Nažalost, klubovi u Kotoribi i Svetoj Mariji prestali su s radom prije nekoliko godina zbog krize vođenja, iako potrebe za njihovim djelovanjem i dalje postoje.
Obiteljski pristup, kao najuspješniji model tretmana alkoholizma, provodi se u svim međimurskim klubovima:
KLA „Dr. Mato Golubić“, Čakovec, Schulteissa 19, četvrtak u 19 sati, terapeut: Kristina Zorčec, mag. soc. rada, tel.: 095 910 4235
KLA „Osmijeh“, Kuća Zalan, Trg Republike 9, Donja Dubrava, utorak u 18 sati, terapeut: dr. med. Ivan Dolenec, tel.: 098 241 827
KLA „Povratak“, Trg bana Jelačića 1, Mursko Središće, petak u 19 sati, terapeut: mr. dr. med. Biserka Goričanec, tel.: 543-498
KLA „Prelog“, Glavna 51, Prelog, četvrtak u 19 sati, terapeut: dr. med. Diana Uvodić-Đurić, tel.: 098 206 523
Informacije o radu klubova i drugim načinima tretmana alkoholizma dostupne su i putem Savjetovališta za alkoholom uzrokovane probleme i alkoholizam, koje djeluje pri Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije. Svi koji kod sebe ili bližnjih prepoznaju probleme uzrokovane alkoholom ili razvijenu ovisnost, mogu se javiti na broj Savjetovališta 099 222 1 888, potražiti savjet i tako učiniti prvi korak prema liječenju i oporavku.
