Mogućnost da nakon odlaska u mirovinu jednokratno povuku do 20 posto svoje štednje iz drugog mirovinskog stupa potaknula je, čini se, veći broj građana da u ovoj godini izaberu odlazak u kombiniranu mirovinu, odnosno onu iz prvog i drugog stupa.
Svojevrsni mamac za takvu odluku bilo je povećanje jednokratne isplate iz mirovinske štednje, ali i ublažavanje uvjeta za ostvarivanje te isplate. Tako je u dosadašnjem dijelu godine više od trećine građana biralo kombiniranu mirovinu, dok je lani to učinilo oko petine onih koji su odlazili u penziju, javlja TELEGRAM.
Većina se odlučuje na maksimalnu jednokratnu isplatu
Budući umirovljenici sada mogu birati bilo koji udio do 20 posto, dok je do kraja prošle godine zakonodavac omogućavao jednokratno podizanje isključivo 15 posto štednje. Uz to, pravo na isplatu imaju svi koji će dobivati mirovinu veću od najniže. Do početka ove godine njihova mirovina morala je biti barem 15 posto veća od najniže.
Najniža mirovina trenutno je 13,58 eura po godini staža, što je primjerice 407,4 eura za 30 godina staža. Trenutno Hrvatska ima nešto manje od 270 korisnika najniže mirovine, koji primaju u prosjeku 394 eura, a njihova bi mirovina samo na osnovu uplata doprinosa bila u prosjeku tek 266 eura. Iako sada mogu birati bilo koji iznos do 20 posto, većina građana odlučuje se baš za tu maksimalnu jednokratnu isplatu, što pokazuje da ih je ona privukla kombiniranoj mirovini.
U dosta slučajeva to čine i ako će im kombinirana mirovina godinama biti manja od one koju bi imali da su izabrali samo mirovinu iz prvog stupa, koja je za većinu budućih umirovljenika još uvijek dugoročno povoljnija. No, izbor prvog stupa znači da nema jednokratne isplate nekoliko tisuća eura.
Može se ostati i bez jednokratne isplate i s manjom mirovinom
Ima i onih koji su ostali bez jednokratne isplate i bez nešto veće mirovine iz prvog stupa. Zasad su to rijetki slučajevi, a radi se o građanima koji su, baš zbog isplate 20 posto mirovinske štednje, birali kombiniranu mirovinu. No, ispostavilo se da će biti korisnici najniže mirovine, što onda znači da jednokratnu isplatu ne mogu dobiti. Nakon što su ostali bez isplate, više nije bilo moguće tražiti mirovinu samo iz prvog stupa i njihova je mirovina sada trajno niža nego što bi bila da je primaju isključivo iz državnog fonda.
Iako se trenutno radi o nekoliko desetaka građana, situacija je za njih teška i upozorenje je za sve ostale koji razmišljaju o jednokratnoj isplati mirovinske štednje. Ali i za državne institucije koje se bave imovinskim poslovima, poput Regosa ili Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje bi trebale buduće umirovljenike upozoravati na mogućnost ovakvog raspleta.
Mirovinu iz oba stupa sada bira gotovo 35 posto građana
Koliko je mogućnost da odjednom dobiju nekoliko tisuća eura građanima učinila privlačnim mirovine iz drugog stupa pokazuju podaci Regosa o tome kako su budući umirovljenici birali u ovoj godini. Do 30. rujna Regos je dobio 9892 izjave o izboru mirovine, od čega je mirovinu samo iz prvog stupa odabralo 6452, odnosno 65,22 posto. Mirovinu iz prvog i drugog stupa izabralo je 3440 ili 34,78 posto osiguranika.
Lani je od 11.751 izjave o izboru mirovine njih 78,79 posto odabralo samo onu iz prvog stupa, dok se za mirovinu iz oba stupa odlučilo 21,21 posto umirovljenika. U samo godinu dana broj umirovljenika koji biraju mirovinu iz oba stupa porastao je s malo više od petine na više od trećine onih koji odlaze u mirovinu. Potpuno je jasno da ih je za to motivirala mogućnost da jednokratno dobiju nekoliko tisuća eura.
Na jednokratnu isplatu treba platiti – porez na dohodak
Pokušali smo doznati i koliko je građana zatražilo jednokratnu isplatu nakon što su izabrali mirovinu iz drugog stupa. Regos nas je uputio na mirovinska osiguravajuća društva, Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD). Riječ je o društvima u koja se prenosi štednja građana nakon završetka radnog staža, iz koje se onda isplaćuje mirovina iz drugog stupa ili se prosljeđuje u prvi stup ako se građani odluče samo za tu mirovinu.
Iz RMOD-a nam nisu odgovorili, a iz HRMOD-a su nam otkrili da je od ukupnog broja korisnika starosne odnosno prijevremene starosne mirovine u ovoj godini, “88 posto korisnika ostvarilo pravo na jednokratnu isplatu, dok se njih 96 posto odlučilo za istu”. To znači da 12 posto korisnika nije imalo pravo na jednokratnu naknadu, vjerojatno zato što su im mirovine manje od najnižih.
Iz HRMOD-a su nam kazali i da je prosječna doznaka štednje njihovih korisnika 34 tisuće eura te da je većina izabrala maksimalnu isplatu od 20 posto. To znači da su jednokratno dobili 6800 eura, a na taj iznos treba platiti i porez na dohodak.
Tko potpiše ugovor ne može natrag
Pitali smo Regos i koliko građana koji su izabrali kombiniranu mirovinu nije ostvarilo to pravo jer im je penzija bila preniska. Kazali su da nam oni na ta pitanja ne mogu odgovoriti te da ih uputimo mirovinskim osiguravajućim društvima, a iz HRMOD-a su nam poručili da pitamo – Regos. Uz tako dobru koordinaciju nije čudo da građani baš i nisu informirani da mogu zaglaviti u drugom stupu i pritom ostati bez jednokratne isplate jer im mirovina nije veća od one najniže.
Mogu li se i kako građani izvući iz te situacije, kad shvate da su ostali bez jednokratne isplate, a da će primati kombiniranu mirovinu koja će biti niža nego da su birali samo prvi stup? Iz Regosa objašnjavaju da odluku ne mogu promijeniti korisnici koji su izabrali mirovinu iz I i II stupa i kojima je zatvoren osobni račun u drugom stupu te novac prebačen u izabrano mirovinsko osiguravajuće društvo. Ali ako nakon izbora kombinirane mirovine shvate da su pogriješili, a još nisu potpisali ugovor s MOD-om, mogu se predomisliti. Trebaju samo čekati godinu dana da im MOD prebaci novac u prvi stup, iz kojeg će onda dobivati ukupnu mirovinu.
