U Hrvatskoj je u prvih deset mjeseci ove godine rođeno 357 beba više nego u istom razdoblju lani, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Samo u listopadu rođene su 3.034 bebe, gotovo stotinu više nego prošlog listopada, što potvrđuje nastavak blagog, ali stabilnog rasta broja novorođenčadi.
Trend je vidljiv i kroz kumulativnu statistiku: od siječnja do listopada rođeno je 27.106 djece, dok ih je u istom razdoblju lani bilo 26.749. Time je već sada jasno da će prošlogodišnja ukupna brojka od 31.858 rođenih biti premašena, iako još uvijek ostajemo približno sedam tisuća ispod razine iz 2014. godine, kada je u Hrvatskoj na svijet došlo 39.566 beba.
Promatraju li se podaci Matice rođenih za dostupnih devet mjeseci, rođeno je ukupno 24.511 djece. Očekivano, najviše ih je rođeno u rodilištima Grada Zagreba (8.068), a slijede Splitsko-dalmatinska (2.974), Primorsko-goranska (1.558), Osječko-baranjska (1.532), Zadarska (1.090) i Istarska županija (935). Zagrebačka županija u statistiku nije uključena jer nema rodilište, a velik dio njezinih trudnica rađa u zagrebačkim bolnicama, što utječe na raspodjelu brojeva, ali i na godišnje trendove.
Iako je ukupno u Hrvatskoj u rodilištima u prvih devet mjeseci rođeno 163 djece više nego lani, ključan dio tog rasta odnosi se na Zagreb, koji bilježi čak 263 novorođenčadi više. Većina županija zabilježila je blagi pad ili stagnaciju, no njih osam istaknulo se pozitivnim kretanjima – a među njima posebno i Međimurska županija.
Najveći porast, ako se izuzme glavni grad, ostvaren je u Krapinsko-zagorskoj (+107), Primorsko-goranskoj (+94) te Međimurskoj županiji, koja je zabilježila čak 90 rođenih više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Slijede Sisačko-moslavačka (+72), Dubrovačko-neretvanska (+31), Karlovačka (+26), Vukovarsko-srijemska (+13) i Ličko-senjska županija (+3).
Prema relativnim pokazateljima, Međimurje se ponovno izdvojilo kao jedno od područja s najdinamičnijim rastom. S porastom od 13,5 posto smjestilo se na visoko treće mjesto, odmah iza Sisačko-moslavačke županije (15,58 posto) i Krapinsko-zagorske (15,46 posto). Takav ritam rasta, osobito u usporedbi s ostatkom zemlje, jasno pokazuje da se Međimurje svrstava među rijetke sredine u kojima se demografski trendovi okreću prema pozitivnom.
Podaci donose i pregled najčešćih imena rođenih od travnja do rujna. Kod dječaka najpopularniji su bili Luka, Jakov, Toma, Ivan, David, Roko, Noa, Petar, Šimun, Niko, Mateo i Matej. Kod djevojčica prednjače Mia, Nika, Rita, Mila, Lucija, Ema, Marta, Eva, Sara, Elena, Lara i Ana.
U demografsku sliku uklapa se i podatak o prirodnom prirastu: u listopadu je negativna razlika između broja rođenih i umrlih smanjena za gotovo 300 osoba. Istodobno je zabilježeno oko stotinu više sklopljenih brakova, ali i stotinu više razvoda, što pokazuje složenost demografskih kretanja u zemlji, javlja Župan.hr.