Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su, u srijedu 28. siječnja, u Termama Tuhelj sastanak sa županima uključenima u Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske. U proteklih desetak godina za projekte na sjeveru Hrvatske plasirano je 3 milijarde eura, istaknuo je predsjednik Vlade, poručivši da na razini Vlade nitko ne gleda gdje je koja politička opcija na vlasti, nego svi rade za hrvatske interese jednako angažirano u svakom kraju Hrvatske.
U radnom sastanku sudjelovao je i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, koji je istaknuo veliko zadovoljstvo:
„Iznimno sam zadovoljan svime onime što Vlada čini za naš kraj, a naravno, zadovoljan sam što se dio planova odnosi i na Grad Prelog.“
Ono što je najvažnije i o čemu se posljednjih dana dosta govorilo jest izgradnja Logističko-distributivnog centra Međimurje (LDC) na području Preloga. Ovaj projekt će se, potvrđeno je, raditi i graditi upravo na području Grada Preloga, kao što je i najavljeno. Također, u postupku javne nabave je i izgradnja nove zgrade Hrvatskog zavoda za socijalni rad u Prelogu.
U Prelogu kreće i najavljena izgradnja južne obilaznice Preloga, te usporedno s njom obnova mosta prema Ludbregu kod Otoka. Sve je to dio budućeg gospodarskog povezivanja Preloga i Ludbrega. Ludbreg i Prelog zajedno razvijaju projekt izgradnje intermodalnog teretnog cargo čvorišta, koje bi Ludbreg povezalo s Koprivnicom i mediteranskim koridorom, što je iznimno važno za gospodarstvo ovog kraja.
U planu je i obnova pruge Varaždin – Koprivnica preko Ludbrega, projekt „park and ride“, uvođenje javnog prijevoza električnim autobusima te preseljenje željezničkog kolodvora na novu lokaciju, čime bi se postojeći prostor prenamijenio u potpuno cargo čvorište unutar industrijske zone. Povezivanjem Preloga i Ludbrega stvorit će se iznimno snažna zajednička interesna gospodarska struktura.
Govoreći u uvodnom dijelu sastanka o politici ravnomjernog regionalnog razvoja, premijer Plenković podsjetio je da je u saborsku proceduru upućen novi Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju, koji ima nekoliko ciljeva. Prvi je nastavak politike i prakse posljednjih deset godina, utemeljene na sustavnom dijalogu sa županijama, gradovima i općinama te funkcionalnoj i fiskalnoj decentralizaciji, odnosno omogućavanju većih prihoda svim jedinicama lokalne i područne samouprave, kako bi se razvojni projekti realizirali još intenzivnije.
Drugi cilj novog zakona jest institucionalizacija suradnje sa županijama, po uzoru na provedbu programa Slavonija, Baranja i Srijem, kao i Razvojnog sporazuma za Sjever Hrvatske, te proširenje takvog modela na jadranske županije i središnju Hrvatsku.
Govoreći konkretnije o Razvojnom sporazumu za sjever Hrvatske, premijer je izrazio zadovoljstvo što je velik broj projekata u visokoj fazi realizacije ili pred dovršetkom, dodajući da su, nažalost, potresi pogodili i taj dio Hrvatske, zbog čega su značajna sredstva morala biti usmjerena u postpotresnu obnovu. U tom je kontekstu istaknuo da je do sada za obnovu nakon potresa potrošeno 4 milijarde i 360 milijuna eura, kombiniranih iz više izvora – Fonda solidarnosti, Instrumenta EU iduće generacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti te državnog proračuna.
Premijer je naveo i brojna ulaganja u kontinentalni turizam kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, istaknuvši da ona nikada nisu bila veća.
Uoči sastanka, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković te ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs uručili su ugovore korisnicima iz svojih resora. Ukupno je uručeno 29 ugovora vrijednih 53 milijuna eura za brojne projekte na sjeveru Hrvatske.
