Hrvatska ipak uvodi porez na nekretnine koji će se početi plaćati od siječnja iduće godine, a iznosit će od 0,6 pa do 8 eura po četvornom metru za sve nekretnine koje se ne koriste za stalno stanovanje i trajni najam. Gradovi i općine imaju obvezu donijeti nove odluke o visini poreza i zonama do kraja veljače iduće godine, javlja Poslovni dnevnik.
Ne učine li to, iznimno će se za 2025 godinu primjenjivati postojeće zone i iznosi postojećeg poreza na kuće za odmor koji je uveden u većini općina i gradova. U 90 lokalnih jedinica koje nisu uvele porez na kuće za odmor nekretnine će se, za početak, oporezivati s minimalnih 0,6 eura po četvornom metru, kazao je ministar financija Marko Primorac na predstavljaju najnovijeg poreznog paketa.
Općine i gradovi će također morati donijeti odluke o socijalnim kriterijima po kojima će se pojedinci osloboditi obaveze plaćanja, primjerice oslobađanja će se koristiti za neuvjetne nekretnine, kuće i stanove koji su derutni ili pak za nekretnine čiji vlasnici dokažu da ne posjeduju minimalni dohodak iz kojega bi platili porez na nekretnine.
Država će dodatno prisiliti gradove i općine da smanje maksimalnu stopu poreza na dohodak, no i s tim smanjenjem prosječna zagrebačka plaća od 1500 eura neto porasla bi od iduće godine dvadesetak eura. Najveće povećanje plaća, i to dvjestotinjak eura mjesečno, mogu očekivati ljudi koji plaćaju porez po većoj stopi od 30%, te se dizanje praga za plaćanje poreza na dohodak na 60 tisuća eura odnosi na desetak tisuća osoba. To su uglavnom ljudi čije su plaće oko pet ili šest tisuća neto kao što su po novome plaće premijera, predsjednika države, a od ranije šefova Hrvatske narodne banke.
Očekuje se da će poslodavci skočiti na odluku ministra financija da ukine petogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenog doprinosa za sve stalno zaposlene mlade ljude koje je uvedeno prije 10 godina. Bila je to ogromna porezna olakšica za poslodavce, samo u ovoj godini teška 385 milijuna eura, s problematičnim učincima na radni status mladih osoba.
Ona je uvedena u periodu kad je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bila viša od 15%, mladi ljudi su teško pronalazili posao. Sada se situacija bitno promijenila, nezaposlenost mladih je znatno pala i vlada procjenjuje da nema potrebe za takvim subvencijama poduzeća.
Mladi neće ostati bez povrata poreza na dohodak te će se on isplaćivati kao i do sada u svibnju mjesecu za prethodnu gopdinu, a novost je da će pravo na povrat dobiti i ljudi koji se vrate iz inozemstva te se ovdje zaposle, uz uvjet da su vani proveli najmanje dvije godine.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
