Je li „čakovečki“ ili „sjeverni“ Zrinski bio zapravo najveći Zrinski unutar cijele dinastije, a onda je sve otišlo u drugom smjeru? Priča koja je prije tri i pol stoljeća trajno promijenila hrvatsku povijest danas bi zauvijek mogla promijeniti način na koji Hrvatska shvaća jedan od svojih prijelomnih trenutaka i najveću dinastiju…
Objavljen je trailer za vrlo iščekivani igrano-dokumentarni film “Zrinski”, scenarista i redatelja Alena Matušina. U glavnim ulogama pojavljuju se Denis Bosak kao Nikola Zrinski i Vini Jurčić kao Marija Sofija.
Uz njih, film je okupio zavidnu glumačku postavu: među ostalima Emira Hadžihafizbegovića, Ognjena Milovanovića, Anitu Matić Delić, Marinka Prgu, Zdenka Brleka, Darka Plovanića, Dušana Gojića, Tenu-Antoniju Torjanac i mnogo drugih, više od 250 suradnika.
Prvi put u fokusu „sjeverni Zrinski“
Radnja filma po prvi put stavlja u fokus Nikolu VII. Zrinskog Čakovečkog — brata danas mnogo poznatijeg Petra Zrinskog i unuka još poznatijeg Nikole Šubića. Bio je jedan od desetak najutjecajnijih Europljana 17. stoljeća: u Engleskoj mu je objavljena biografija, u Ugarskoj je bio kandidat za kralja, a u trenutku najveće političke i vojne moći planirao je dijelom reformirati carstvo i osloboditi Europu od Osmanlija.
No umjesto trijumfa, dočekala ga je iznenadna smrt – u običnom lovu, u Kuršancu, nedaleko od čakovečkog doma.
Film, uz hrvatske i mađarske stručnjake, otvara pitanje koje sve više intrigira historiografiju: je li bila riječ o zavjeri; o zaista “banalnom slučaju” — ili možda o nečemu još mračnijem, poput obiteljske tajne? Je li Nikola VII. Zrinski (“sjeverni Zrinski”) bio zapravo najveći Zrinski unutar cijele dinastije, a onda je sve otišlo u drugom smjeru?
– Urota Zrinsko-frankopanska se nakon njegove smrti radikalizirala, počeli su tražiti savez s Turcima jer su se razočarali u francuski savez, a to je na kraju završilo katastrofom — kaže jedan od najbolji mađarskih poznavateja „sjevernog Zrinskog“, Sándor Bene, te pojašnjava:
– Tijekom planiranja pojavila se, naime, ideja koja se nikad nije konkretizirala, da bi se u slučaju otvorenog vojnog sukoba francuska ekspedicijska vojska mogla iskrcati u bakarskoj luci kako bi podržala Zrinske. Ali, to je više bila nada Petra Zrinskog i njegovih pristaša nego politička realnost.
Film koji će promijeniti pogled
Riječ je, dakle, o priči koja je prije tri i pol stoljeća trajno promijenila hrvatsku povijest te koja bi danas zauvijek mogla promijeniti način na koji Hrvatska shvaća jedan od svojih prijelomnih trenutaka i najveću dinastiju.
Vizualno, trailer ostavlja snažan dojam: uz redateljsku viziju Alena Matušina, filmsku fotografiju Marija Delića H.F.S. i kostimografiju Mladena Grofa Jerneića Erdődya, projekt neodoljivo podsjeća na raskošne povijesne spektakle u stilu Ridleya Scotta.
U svojstvu naratora pojavljuje se Martin Lukavečki, koji brodom, čamcem ili kočijom, a ponekad i pješice, obilazi stvarne lokacije – Hrvatsku, Mađarsku i Austriju.
Od povijesnih stručnjaka s hrvatske strane u filmu sudjeluje Hrvoje Petrić, a s mađarske strane Sándor Bene.
Najmasovnija scena u Šenkovcu
Film je sniman na većem broju lokacija unutar Međimurske županije, a najmasovnija scena, ona sprovoda Nikole VII. Zrinskog, snimljena je u Šenkovcu kod kapele sv. Jelene, s više desetaka sudionika. Snimalo se također na autentičnim lokacijama u Donjoj Dubravi i Kuršancu; u čakovečkom Starom gradu; te je u velikom broju scena, od Međimurja pa sve do Bakarskog zaljeva na Jadranu, sudjelovala i Zrinska garda.
Kino premijera očekuje se krajem veljače u Čakovcu.
